Johann Wolfgang Goethe:

Patnje mladog Werthera

Režija i adaptacija: Damir Mađarić

Scenografkinje: Jana Fabijanić / Nika Pavlinek

Kostimografkinje: Doris Kristić / Đurđa Janeš

Skladatelj: Igor Karlić

Oblikovanje svijetla: Siniša Bot

Producent: Kult d.o.o Varaždin

Igraju:

Stjepan Perić / Werther

Marija Tadić / Charotte-Lotte

Ivan Ivanko / Adam, Charlottin otac

Maja Katić / Maximiliane

Duško Modrinić / Albert, Charlottin zaručnik

Tehnika:

Ratko Podbojec

Ninoslav Hohnjec

Premijera:

2. i 3. ožujka 2007., mmc Kult, Anina 2

O romanu Patnje mladog Werthera

Roman J. W. Goethea Patnje mladog Werthera nastao je samo za nekoliko tjedana, u veljači i ožujku 1774. godine, sublimirajući u sebi snažne emotivno-eruptivne momente koje je doživio 1772. godine u Wetzlaru; a bez navoda autorova imena objavljen je u Leipzigu u rujnu 1774. godine sa senzacionalanim uspjehom. Sljedila su daljnja, korigirana i dijelom izmjenjena izdanja; ubrzo su se pojavile i piratske edicije Werthera, potom i prijevodi (francuski 1775., engleski 1779., talijanski 1781. godine), obrade - pa čak i parodije. Druga verzija romana izlazi 1787. godine u Leipzigu i od prve se zapravo razlikuje snažnijim isticanjem lika Alberta i većim naglaskom na motivaciji Wertherova samoubojstva. Okolnosti nastanka Goetheova Werthera, građa za kojom je autor posegnuo, vrlo su pomno istražene i davno su već s priličnom sigurnošću utvrđene. Dugo je vremena moralo proći prije nego su se stišale strasti koje su se u suvremenih čitatelja rasplamsale nakon pojave romana na tržištu i prije no što su se legende i mistifikacije razdvojile od povijesne istine. Čitateljstvu se, naime, Werther nije učinio samo kao prilog suvremenoj književnosti nego i kao autorova ispovijed o privatnim,duboko proživljenim događajima. Kada se govori o „privatnoj“ građi Werthera, ponajprije se misli na Goetheove doživljaje s početka sedamdesetih godina,a posebno na ono što su oni i krug njegovih znanaca u Wetzlaru doživjeli 1772. godine. Stoga vrijedi podsjetiti na najvažnije dijelove „privatne“ građe romana. Na očev savjet 23 godišnji Goethe, tada već doktor prava, krenuo je iz Frankfurta u Wetzlar da bi stekao potrebnu praksu na tamošnjem Carevinskom komornom sudu. U slikovitom gradiću na rijeci Lahn, živjelo je u to vrijeme oko 4.000 stanovnika, od čega gotovo 900 pravnika. Goethe tu upoznaje Johanna Christiana Kestnera, mladog pravnika i njegovu zaručnicu Charlotte Buff, kćerku Adama Heinricha Buffa. Pisac ovu devetnaestogodišnju djevojku upoznaje 9. lipnja 1772.godine, na balu u Volpertshausenu. Ona ga toliko fascinira da ju otada redovito pohodi u domu njezina oca. Iz Kestnerovog pismu Goethe saznaje o samoubojstvu Carla Wilhelma Jerusalema, Goetheovog znanca sa studija u Leipzigu. Razlog samoubojstva tog mladog čovjeka je nesretna ljubav prema ženi nadređenog mu poslanika. Kestner je mladiću posudio pištolje prije polaska na put. Opis je tako detaljan da sadrži i potankosti vezane uz Jerusalemovu odjeću - to su čizme, plavi frak i žuti prsluk.Osim ove dvije tematske cjeline: ljubavnog trokuta Goethe-Kestner-Charlotte Buff i Jerusalemova samoubojstva; veliku ulogu u nastanku Werthera ima i Goetheov odnos prema Maximiliane La Roche, odnosno njegova strast prema njoj. Maximilijane se početkom 1774. godine udaje za znatno starijeg trgovca Pietra Antonia Brentana i dolazi živjeti u Frankfurt. Maximilijane se druži s Goetheom. Maximilijanin suprug sluti kako bi taj odnos mogao završiti i zabranjuje mladom književniku svaki kontakt s njom. Iz  prikupljene se građe može zaključiti da prvi dio romana u osnovi odgovara zbivanjima u Wetzlaru sa Charlottom Buff u središtu, da se drugi dio odnosi na zbivanja u Frankfurtu u vezi s Bretanom i suprugom mu Maximilianom, dok se svršetak ponajprije temelji na Kestnerovim izvještajima Jerusalemovu samoubojstvu. O svemu tome pročitati ćemo u pismima Goetheovih suvrmenika koji su o njemu pisali pisma ili vodili dnevnik, pišući o njemu.

Johann Wolfgang Goethe: biografija

1749. 28. kolovoza rođen je u Frankfurtu na Maini -otac Johann Caspar Goethe i majka Katharina Elisabeth rođ. Textor. Djetinjstvo i mladost Goethe je proveo sa sestrom Cornelijom u Frankfurtu. 1775/56 - Opće obrazovanje stječe pod nazorom i utjecajem oca, uz pomoć privatnih učitelja. Po želji oca studij prava u Leipzigu do 1768. Osim toga studira poetiku, retoriku i polazi tečajeve crtanja. 1768/70 - Prekida studij prava i vraća se kući zbog teške bolesti. Bolest je dugotrajna kao i oporavak. Uz pomoć rođake iz obitelji Textor Susanne von Klettenberg dolazi u dodir s pijetizmom, te na njen poticaj čita tekstove alkemičara i panazofa.
1770/71 - Radi dovršenja studija boravi u Straßburgu gdje je za njega presudan utjecaj gotike i poznanstvo s Johannom Gottfriedom Herderom. 1772/3 - Boravak od svibnja do rujna u Wetzleru, kao sudski vježebenik. Zaljubljuje se u Charllotu Buff. Izlazi mu Goetz von Berlichingen.
1774. Roman u pismima Patnje mladog Werthera, donosi Goetheu internacionalnu slavu. Tiska dramu Clavigo.
1775. Kratkotrajne zaruke se Lili Schnemann.
1775. U studenom na poziv mladog vladara Carla Agusta seli u Weimar, gdje ostaje do kraja života. Počinje raditi na Prafaustu i Egmontu.
1775/86.
Postaje jedan od tri najviša službenika u državnoj upravi Weimara.
1782.
Car JosipII uzdiže ga u plemički stalež.
1787.
Ifgenija na Tauridi. Drama.
1788.
Egmont. Tragična igra u pet činova.